Nakon što izbacimo masnoće koje su hidrogenizirane i one koje se nazivaju jestivima potrebno je kuhinju napuniti onima sa kojima ćemo kuhati sigurno i onima koje će nam biti od koristi.

U pravilu, masnoće koje podnose visoke temperature su one životinjskog porijekla. Osim jedne. Masnoće životinjskog porijekla u procesu do naše kuhinje prolaze zagrijavanje ali ostaju nepromijenjene. Više – manje mana im je što su bogate zasićenim masnim kiselinama koje su nam u omjeru sa ostalima najmanje potrebne. Taj problem kroz dan riješimo drugim masnoćama kojih treba biti više.
Kad planiramo pržiti (nije baš najsretniji način pripreme hrane al ponekad nam odgovara), peći (npr. jaja), pirjati, pacati (marinirati ali nije na P) slobodno koristimo svinjsku mast, maslo (pročišćeni maslac ili ghee), druge životinjske masnoće (npr, guščja) i jedinu koja je biljnog porijekla, a to je kokosovo ulje / maslac.

Masnoće koje slobodno dodamo u toplu, već gotovu hranu ili u pripremu gdje ne računamo kako će se izlagati visokom zagrijavanju, pred kraj kuhanja, jesu maslac (putar), vrhnje kiselo ili slatko (nikako zamjene) i maslinovo ulje. Te masnoće imaju bolji omjer masnih kiselina, a maslinovo ulje bogato je nezasićenima kojih bi u prehrani trebali unijeti najviše. U kuhanu hranu najčešće ih dodajemo kako bi jelu obogatili okus. Sve tri opcije u potpunosti su prihvatljive i u hladnim varijantama (namazi, umaci, salate, shakeovi…). Ukoliko nam u nekoj od varijanti odgovara i kokosovo ulje / maslac, u potpunosti je dobro došlo.

Masnoće biljnog porijekla u pravilu su bogate nezasićenim masnim kiselinama koje su izrazito nestabilne na svjetlost, toplinu i kisik. U ukupnoj količini masnih kiselina njih bi trebale unijeti najviše. Priroda je to zamislila da ih unesemo zajedno sa sirovinom iz koje dolaze. No današnji način života nije tome prilagođen i kroz pripremu hrane najviše unesemo zasićene i poluzasićene masne kiseline. Iz tog razloga korisno je obroke dodatno obogaćivati hladno prešanim uljima kad god nam se ukaže prilika. Najčešće će to biti salate, već gotova hladna jela za koje nam izvrsno odgovara maslinovo ulje i npr. bučino (ne toliko dobar omjer ali ok).
Odličan omjer masnih kiselina ima laneno, konopljino i kokosovo ulje koje bi bilo dobro svakodnevno ubaciti u obroke. Ukoliko pripremamo shake, smoothie ili neki sličan napitak to su odlične kombinacije.

Korištenje masnoća u pripremi hrane nužno je i za dobru pripremu i za okus. Masnoća je prirodan pojačivač okusa i svako jelo u kojem ima masnoća, onih pravih, biti će ukusnije.

Masno je slasno, a kad masnoće nisu uništene one su nam i neophodne.

Leave a Reply