Neki dan je moje dijete došlo iz škole i donijelo popis „hrane za mozak“. Na prvom mjestu bila su JAJA. Ah, mene je ponos na učiteljicu pucao ostatak dana. Ne, nije to neka znanstvena metoda dokazivanja. Jednostavno, iznošenje te činjenice danas nije toliko uobičajeno. I ovo mi taman dođe ko tračak nade da za jaja ima spasa i da ih se polako prestaje gurati na margine normalne prehrane. Konačno! Nadam se samo kako će djeca ovog 3. C imati priliku češće čuti kako su jaja korisna. Ako dovoljno često čuju trebalo bi to i ostati u njihovim glavicama i do odrasle dobi. Upravo mislim da se slično desilo i nama samo suprotno. Prečesto smo čuli kako su jaja problem i imamo taj stav uguran u mozak. Generacijo draga (i ove malo u + i -) problematičnost jaja temelji se na zabludama. Ajmo ih razbiti. Zablude. Ne jaja.
- JAJA SU KALORIJAMA IZUZETNO BOGATA NAMIRNICA!!!
Ne znam što nekome znači puno što malo kalorija. Al ajmo se malo igrati brojkama. Uzet ću neki red veličine za neko prosječno jaje. Ako za doručak pojedete 2 kom jaja onda je to 148 kcal ako pojedete 3 onda su 222 kcal. Većina tih kcal otpada na proteine i masti i to je dobro. To su kcal koje najviše zasite jer je aktiviranje inzulina jako malo. Ukoliko su jaja pojedena u nekoj prvoj polovici dana, od ovih 2-3-4 jaja energetski sve ćemo iskoristiti i nema spremanja viška kcal u rezerve. No, uz ta jaja zgodno je pojesti i još nešto. Budite lukavi i odaberite nešto što će vam dodati neku brže otpuštajuću energiju ali i ne izazvati nagli pad. Recimo ribana mrkva, cikla, neki komad šunke, zelena salata, rezani kupus, komad sira, svježi sir, bilo koje povrće u kajgani… I sad, koliko jedan takav doručak ima kcal? Najvjerojatnije oko 400-500. Ma neka je i 700 ako je više jaja. Oni koji pojedu ovu varijantu od 700 kcal, vjerujte mi, to su oni koji i troše više od prosjeka. Uglavnom, takvim doručkom (računam prosjek za prosjek) energijom zadovoljimo oko 30% i to bazalnog metabolizma (to je ona potrošnja energije koja je potrebna za održavanje života bez kretanja). Ako imamo slabo aktivan ritam života onda napunimo 18-20%, za umjeren tempo nekih 15% dnevnih potreba, itd. I? Mislite li kako je to kalorijski problem? Takav doručak daje nam sitost na 4-6 sati. Rekla bih kako su jaja ipak rješenje, a ne problem.
- BJELANJAK JE BOGAT PROTEINIMA, SIROMAŠAN KALORIJAMA PA ĆEMO DERAT PO BJELANJCIMA
Uf ja se skoro rasplačem na ovo. Kao prvo, ne volim kad netko baca hranu. Kao drugo, kud baš ić baciti (il ne pojesti) žumanjak? Probat ću obraniti žumanjak pa ako mislite da vam je i dalje problem nemojte ga jesti al nemojte ga niti baciti. Donesite ga meni ☺
- Jedan bjelanjak ima 3,5g proteina i ništa više
- Jedan žumanjak ima 2,8g proteina 5,2g masti i sve ostalo
Dakle, proteina ima i žumanjak i to ne malo. Skoro jednako. Ali vas svrbe ove masnoće odnosno kcal iz njih. Malo prije sam objasnila kako te kcal uopće ne bi trebale biti opterećenje. Ako pojedemo 3 jaja pojest ćemo 18,9g proteina, a ako pojedemo samo 3 bjelanjka 10,5g. Ako pojedemo samo 3 bjelanjka unijeti ćemo 180kcal manje u odnosu na 3 cijela jaja. Problem? U uravnoteženoj prehrani ne bi trebao biti. Zapravo, ako preskačemo žumanjke onda bi mogli prestati govoriti o uravnoteženoj prehrani. Naime žumanjak sadrži sve, i to puno, minerala i vitamina. Vitamina topivih i u vodi i masti. Bjelanjak ima ravno 0 vitamina/minerala. Za pravilan metabolizam proteina i pretvorbu energije potrebni su vitamini i minerali iz žumanjka. Mislite kako je to slučajno? Iskreno, ako bacate žumanjke razmislite o dodacima upravo vitamina koje on sadrži: vitamini B skupine, A, D i E te od minerala fosfor, selen, željezo i cink. Istina je kako su proteini iz CIJELOG jajeta izrazite biološke vrijednosti, sadržavaju sve esencijalne masne kiseline i trebali bi ih imati uključene u prehranu.
- KOLESTEROL!!! JAJA SU BOGATA KOLESTEROLOM!
O da, jesu! Stvarno jesu! I upravo tako treba biti. Mi trebamo kolesterol i to puno kolesterola. Svaka stanica u tijelu ima sposobnost proizvodnje kolesterola i što ne unesemo hranom proizvest ćemo jer bez njega ne možemo funkcionirati. Suprotno od toga slušamo od malih nogu i ta štetnost kolesterola nam zvoni u glavi. Znamo li ZAŠTO ili nam samo zvoni? Ako ste znatiželjni objašnjenje slijedi. Ako vam je dugačko čitati, samo si ponavljajte svaki dan kako trebate jesti kolesterol pa da zamjeni staru zvonjavu.
Kolesterol je molekula u mikron slična molekulama masti. Naše tijelo ju i računa i ponaša se sa njom kao sa molekulom masnoće. No ta mala razlika čini molekulu kolesterola posebnom i odgovornom za: rad mozga, štiti od depresije, u stanicama se ponaša kao antioksidans, sudjeluje u sintezi vit D iz sunca, sudjeluje u stvaranju novih stanica (rast mišića) i obnovi postojećih (regeneracija kože), sudjeluje u proizvodnji raznih hormona pogotovo estrogena, progesterona, testosterona, regulira rad žuči, sudjeluje u izgradnji živčanih vlakana (cijeli živčani sustav), odgovoran je za start novog života (jaje i majčino mlijeko izrazito su bogati kolesterolom s razlogom). Iako ga svaka stanica može stvarati, najviše kolesterola proizvedemo u jetri. Ako imamo uravnoteženu prehranu bogatu izvornim namirnicama koja uključuje pristojnu količinu životinjskih masnoća, unijeti ćemo 3-5 puta MANJE kolesterola nego nam je potrebno. Dakle, neko predoziranje kolesterolom je malo vjerojatno 😉
Kada unesemo kolesterol on postaje sastavni dio krvi i na taj način putuje do stanica koje ga trebaju. Sve dosad navedeno odnosi se na molekulu HDL kolesterola. Pa tako, ako iz vedra neba odemo na pretragu krvi i imamo vrijednost ukupnog kolesterola on bi mogao (i trebao) biti visok. Zato ako radite pretragu masnoća u krvi onda bi svakako trebali rezultate imati razdvojene po vrstama molekula. Vrijednost HDL-a treba biti visoka. To vam potvrđuje kako ste OK i on je referentna točka za određivanje kolike smiju biti vrijednosti LDL-a (lošeg) kolesterola. LDL treba biti nizak u odnosnu na HDL. Što je HDL viši i LDL smije biti viši. LDL se uvijek proizvodi u nekoj maloj količini. LDL nastaje isključivo proizvodnjom organizma i na neki je način nus produkt metabolizma. Ako ga se proizvodi previše onda nam metabolizam ima neki feler i govorimo o bolestima metabolizma. LDL ne unosimo hranom.
Vrijednosti koje se vežu za vrijednosti kolesterola jesu i TRIGLICERIDI. Oko triglicerida imamo podignutu galamu i to sa punim pravom. Trigliceridi ne bi trebali ploviti po nama. Trigliceridi su molekule koje nastaju u jetri od VIŠKA molekula UGLJIKOHIDRATA. Kada unesemo neki UH on se pretvara u šećer koji se pretvara u energiju ili ga inzulin posprema u rezerve. Ako se ne stigne pretvoriti (višak fruktoze) u energiju ili se ne stigne pospremiti jer je inzulin van kontrole, jetra tu molekulu oblažu masnoćom. Programirani smo da šećer ne smije ploviti po nama dok masnoća (potreban kolesterol) smije. Kad po nama putuje nešto što ne smije jetra to rješava ‘oblačenjem’ u masnoću i u tom obliku se posprema. Time se smiruje inzulin ali se stvaraju naslage masnoća čudnih spojeva po krvnim žilama, oko unutarnjih organa… Prema tome, trigliceridi nastaju od molekula viška UH, a ne od unesenog kolesterola. Ako imamo višak UH koji treba ‘pospremiti’ i ne unesemo kolesterol, jetra će ga proizvesti.
ZAKLJUČAK: HDL je dobar i treba nam ga puno i ima ga u životinjskim masnoćama i jajima. Ne treba nam LDL i on se ne unosi hranom nego proizvodi u maloj količini ako smo zdravi, u većoj ako imamo neku bolest metabolizma. TRIGLICERIDI su opasni i ne ovise o unesenom kolesterolu nego o višku neobrađenih ugljikohidrata do kojeg dolazi zbog pretjeranog unosa i/ili metaboličkog poremećaja. KOLESTEROL NIJE PROBLEM I TREBAMO GA UNOSITI. JAJA su ZAKON!
- KONZUMACIJA SIROVIH JAJA JE OPASNA ZBOG SALMONELE (i bljak su)!
Kod sirovih jaja postoji začkoljica. Salmonela je bakterija koja je sklona razmnožiti se po jajima koja nemaju uravnoteženu bakterijsku sredinu u kojoj se nalaze (priča o odnosu dobrih i loših bakterija). Jaja koja dolaze sa farmi kokoši nesilica gdje su kokoši smještene u kavezu, češće će prenositi bakterije salmonele. Opet jaja koja su u industrijskom uzgoju prolaze strogu kontrolu ali uvijek postoji ALI. Jaja koja su u masovnom uzgoju, a ne prolaze strogu kontrolu, mogu biti nastanjena salmonelom.
Kokoši koje se hrane na njima prirodan način, borave na otvorenom, hrane crvićima, glistama, travkama, imaju dovoljno mjesta za kretanje i nesu jaja prirodnim ritmom, njihova jaja imaju normalnu i uravnoteženu bakterijsku floru i nisu nastanjena salmonelom.
Ukoliko imamo pristup jajima iz domaćeg uzgoja i s vremena na vrijeme pojedemo sirovo jaje, napraviti ćemo si uslugu. Sirovim jajetom unijeti ćemo više vitamina topivih u vodi nego termički obrađenima. Posebno vrijedi za vitamine B kompleksa koji iz jajeta dolaze u molekularnom obliku kojeg savršeno apsorbiramo.
Druga začkoljica kod konzumacije sirovog jajeta je metabolizam proteina. Proteini iz bjelanjka nešto se slabije ugrađuju nego oni iz termički obrađenih. Dakle, imamo + i – za konzumaciju sirovih jaja. Ne znam koliko često imate pristup pravim domaćim jajima, ali ako je rijetko, smatram kako je zgodno iskoristiti priliku i u takvom slučaju pojesti poneko sirovo jaje. I da, nije to uopće bljak. Ne trebate sirova jaja eksati ko Rocky. Ima i drugih načina
.
ZAKLJUČAK 2:
Jedite jaja!
Nisu problem u nikojem pogledu. Dapače, odlična su namirnica. Izvrstan izvor vitamina B kompleksa u pravom obliku, te vitamina topivih u mastima. Bogata su kolesterolom koji nam je potreban za pravilno funkcioniranje cijelog organizma. Odličan su izvor proteina koji sadrže sve esencijalne masne kiseline. Jaja iz domaćeg uzgoja superiornija su u odnosu na masovni uzgoj i ako imate priliku dočepati se domaćih jaja, vrijedna su investicija. Ako planirate bacati žumanjke, domaća jaja su bacanje resursa. Ako planirate bacati žumanjak… donesite ga meni ☺
Jedimo jaja i budimo pametni. Pa ćemo biti i zdravi i lijepi!