Znate li kako je to priroda zamislila?

Znate li kako je to priroda zamislila?

Sjemenke i orašasto = masnoće + minerali gratis (kako je to priroda zamislila)

Evolucijski gledano, najveći dio svog života proveli smo kao skupljači i lovci hrane. Nekih 2 500 000 godina muvali smo se, skupljali, lovili i živjeli. Logično, za takav način života smo se prilagodili. Nekih zadnjih 10 000 godina počeli smo baviti se ratarstvom i uzgojem životinja. Znači 1/250 ljudskog vijeka hranimo se i uzgojenim namirnicama. Nažalost, 1/50 000 ljudskog vijeka provodimo eksperiment sa industrijski obrađenim namirnicama. Prirodi se ne žuri i za ovaj period razlomaka nije nas još prilagodila (ili eliminirala).

Iz tog razloga, za pretpostaviti je kako ćemo najviše koristi izvući iz onih namirnica za koje smo prilagođeni. Jednako vrijedi i za masnoće. Nama najbliskiji izvor masnoća bile bi one koje dolaze iz mesa, ribe, jaja i dijelova biljaka koji su bogati masnoćama. S obzirom da se radi o koncentriranoj energiji, biljke najviše masnoća spremaju u svoj plod, orašaste plodove i sjemenke.

Već smo spomenuli kako su masnoće životinjskog porijekla u biti stabilne. Njih je danas relativno lagano unijeti u dovoljnoj količini. Masnoće koje su nestabilne kao ulja jesu masnoće iz sjemnki i orašastih plodova (osim kokosovog) te ih je idealno ubaciti u sebe direktno kroz namirnicu.
Prednost ‘grickanja’ sitnih orašastih plodova, sjemenki i još ponekog ploda, je što masnoću dobijemo netaknutu u kompletu sa mineralima i vitaminima sa posebnim naglaskom na minerale.

Orašasti plodovi i sjemnke iznimno su bogati mineralima. Jedan od traženijih minerala u svijetu sporta je magnezij. Njega najviše ima u bučinim, suncokretovim sjemenkama i bademima. Npr, u 100g bučinih sjemnki ima ga 130% preporučenih dnevnih vrijednosti ali za prosječnu osobu. Dok bademi i suncokretove sjemnke imaju oko 70-80%. Otprilike, svi ti plodovi imaju oko 20% dnevne količine kalija, isto dragocjenog minerala za hidrataciju organizma. Za dobru izgradnju mišića, odnosno za rad testosterona (vrijedi i za žene) neophodan je cink kojeg se nalazi 20-50% u 100g. Ako pogledamo ostale minerale, željezo, fosfor, mangan, selen, sve ih nalazimo u tim namirnicama.

Kroz navedene namirnice veliku količinu minerala ćemo i apsorbirati dok je kod uzimanja pripravaka minerala upitno koliko čega i uđe u nas. Više manje, nevolja sjemenki i orašastih plodova je što su kalorijski bogate pa ako vam nije cilj dobivati na težini, trebate ipak malo razmišljati koju količinu pojesti. Skloni smo ne zaustavljati se u grickanju pa preporučam da kroz dan, umjesto grickanja, jela obogatite sjemnkama i orašastim plodovima. Mogu se nasjeckani dodati u salate, juhe, jogurte, variva…
Iz osobnog iskustva, ukoliko sumnjate na deficit magnezija ili imate pojačanu potrebu za njim ipak savjetujem intenzivnije grickanje istih kroz nekih tjedan dana. Mic po mic i manjak se stabilno nadoknadi ili nadoknađuje.

Mala napomena: na slici je još i kikiriki koji spada u mahunarke. Ovdje je zbog masnoća, a sam po sebi sadrži pristojnu količinu bjelančevina i opet magnezija i drugih minerala. Kod njega je nedostatak što najčešće dolazi u paketu sa hidrogeniziranim uljem i previše kuhinjske soli koja poništava učinak magnezija pa bi bilo idealno konzumirati ga nezasoljenog i suho-pečenog.

Uskoro nekoliko konkretnih prijedloga što sa tim sitnim i manje sitnim :-)

Komentari

Leave a Reply